Blog
Kako su stare civilizacije distribuirale vodu?
Jeste li se ikada zapitali kako su stare civilizacije distribuirale vodu od izvora do udaljenih mjesta i gradova? Iako su živjele stoljećima i tisućljećima prije nas, pokazale su zavidnu dosjetljivost i vrlo inteligentnu gradnju građevina namijenjenih transportu vode.
Bili su to akvedukti - prvi pravi vodovodi i preteče današnjih vodovoda. Većina ljudi smatra da su akvedukte izmislili Rimljani, što nije točno. Oni su ih možda usavršili, ali akvedukte su prije njih gradili: Asirci, Babilonci i stari Grci. Budući da nisu poznavali zakon o spojenim posudama, čvrsto su vjerovali da dovod vode mora biti u neprekidnom padu. I Rimljani, kao i spomenuti narodi, gradili su svoje vodovode po istom principu.
Kako su funkcionirali akvedukti?
Akvedukti – ti prvotni vodovodi bili su zapravo građevine sastavljene od kanala, brdskih proboja i mostova. Služili su za dovođenje vode prirodnim padom od izvora preko dolina, neravnog zemljišta, provalija i rijeka do naselja.
Pohrana i distribucija vode u Rimskom carstvu
Rimsko carstvo imalo je jako razvijenu vodoprivredu, o čemu svjedoče brojni akvedukti koji postoje i dan danas u mnogim dijelovima Italije i u ostalim krajevima koji su bili dio rimskog imperija. Termin akvedukt potječe iz latinskog aquaeductus, što znači vodovod. Sama činjenica da su imali riječ u svom jeziku za mosnu građevinu čija namjena je dovođenje vode, govori koliko su cijenili vodu.
Jedan od najpoznatijih akvedukta nalazi se na jugu Francuske i naziva se Pont du Gard. Prostire se na 3 kata, a iznad rijeke visok je oko 50 m. Stari vodovod Segovia u Španjolskoj također je impozantan. Akvedukt u talijanskom gradu Spoletu posebno se ističe visinom od nevjerojatnih 130 m. Danas gradnja vijadukata i akvedukata zahtijeva dobru mehanizaciju kako bi se kvalitetno i dobro izgradili, pogotovo na tim visinama. Uzmemo li u obzir da se u starom Rimu gradilo sve ručno bez pomoći mehanizacije, njihov uspjeh je tim veći.
Akvedukti u Hrvatskoj
Kod nas ima više uščuvanih ostataka rimskih akvedukata diljem Dalmacije i Istre:
- pokraj Splita
- od Plavnog polja do Burnuma
- ostatci akvedukta koji je opskrbljivao vodom Aenonu, današnji Nin.
- Asseria - akvedukt od Čatrnje napajao Podgrađe kraj Benkovca
- ostatci akvedukta kraj Scardone (Skradin)
- na Pagu kraj Cisse (Caska) i Novalje.
- u Istri - Rovinj, Barbariga, Brijuni...
Znate li da je Zadar u antičko doba imao dva akvedukta?
- Akvedukt Biba kraj sela Vrane-Zadar
- Akvedukt Botina-Zadar.
Sačuvani su i ostatci akvedukta kod Siska.
Dioklecijanov akvedukt
Dioklecijanov akvedukt danas je arheološki lokalitet. Nalazi se u Solinu, predgrađu Splita. Predstavlja najbolje očuvani objekt te vrste na našem tlu - kasnoantički vodovod. Znate li da je zaveden pod oznakom Z-6026 kao nepokretno kulturno dobro iz područja arheologije s pravnim statusom zaštićenog kulturnog dobra? Klasificiran je kao "arheološka baština/kopnena arheološka zona/nalazište". Najimpozantniji dio Dioklecijanovog akvedukta jest onaj nadzemni kod Dujmovače. Dug je 180 m, a visok 16,5 m.
Građen je istovremeno kad i Dioklecijanova palača (kraj III. - početak IV. st.), a njegova namjena bila je dovođenje pitke vode s izvora rijeke Jadro (podno Mosora) do Dioklecijanove palače, i vjerojatno, do okolnih naselja. Od izvora do carske palače akvedukt je dug oko 9 km, a koristio je slobodan pad s 33 m visokog izvora. Nadsvođenih je 670 m.
Dioklecijanov akvedukt bio je prvi splitski vodovod. To je gravitacijski kanal koji je transportirao vodu kroz usjeke, tunele i nadzemno preko lukova. Po svom kapacitetu bio je najsnažniji vodovod na području rimske provincije Dalmacije.
Zašto više nije u funkciji?
Izvan funkcije stavljen je već sredinom VI st., kada su ga oštetili Goti tijekom provala. Čekalo se punih 13 stoljeća da se obnovi, što je učinjeno za vrijeme Austro-Ugarske. Obnova je trajala 3 godine. Može se reći da je većinom zadržana originalna trasa akvedukta. Oštećeni dijelovi nanovo su izgrađeni, no nije se išlo na potpunu rekonstrukciju zbog velikih troškova. Što se tiče nadzemnih dijelova, akvedukt je pojednostavljen jer mu je smanjen broj lukova (nosača). Tamo gdje je kanal išao po površini zemlje ili je ukopavan, antički zidani svod zamijenjen je mnogo jednostavnijim ravnim kamenim pločama.
1932. godine proradila je crpna stanica Kopilica pa akvedukt gubi svoju funkciju. Njime je od tada tekao samo višak vode. Šesnaest godina kasnije, 1948. godine, nakon što je završila epidemija tifusa, koja je harala za vrijeme rata i u prvim poratnim godinama, zabranjena je upotreba vode za piće iz akvedukta, a od 1979. godine Dioklecijanov vodovod u potpunosti je prekinut.
Vanvitellijev akvedukt
Vanvitellijev ili Karolinški akvedukt jest vodovod iz 1762. godine dug 38 km. Izgrađen je radi opskrbe palače u Caserti te tvorničkog kompleksa San Leucio vodom s izvora Fizzo u podnožju planine Taburno. Većinom vijuga ispod zemlje, a dio koji prolazi iznad zemlje, čini veličanstveni akvedukt. Rađen je prema narudžbi napuljskog i španjolskog kralja Karla Bourbonskog po kojem je dobio jedno od svoja dvaju imena. Drugo ime dobio je po svom idejnom tvorcu, dizajneru Luigiju Vanvitelliju. Izgradnja je započela u ožujka 1753., a otvoren je 7. svibnja 1762. god.
Savršeno očuvani dio od sedre, rađen po uzoru na rimske akvedukte, dug je 529 m. Premošćuje Valle di Maddaloni između Monte Logano (na istoku) i Monte Garzano (na zapadu). Sastoji se od triju redova lukova, a na najvišoj točki visok je 55,8m. Zbog svoje iznimne arhitektonske vrijednosti 1997. god. upisan je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Akvedukti danas
Znate li da se akvedukti i danas grade i koriste? Akvedukte novog doba možete pronaći u Moskvi, Parizu, Beču...
No, u modernim akveduktima voda se provodi:
- otvorenim tokom
- zatvorenim kanalom
Današnji akvedukti mogu imati više namjena:
- opskrba naselja vodom
- opskrba industrijskih postrojenja vodom
- melioracija
- provođenje bujica preko prometnica u brdskim predjelima
- akvedukt može biti dio plovnih kanala.
Akvedukt, kao dio vodovodne mreže, danas se gradi i koristi vrlo rijetko zbog skupoće izgradnje i održavanja, unatoč dugotrajnosti i mogućnosti lakšeg repariranja u odnosu na tlačni cjevovod ukopan u zemlju.
Distribucija vode u Aquavivi
U Aquavivi, ne samo da kontroliramo i pročišćavamo vodu, već je i oplemenjujemo kako bi bila najkvalitetnija voda na tržištu. Ne trebate se brinuti kao žitelji starog Rima je li voda iz akvedukta zagađena ili zaražena tifusom, kao što je još relativno nedavno bio slučaj, nakon Drugog svjetskog rata, 1948. godine, zbog čega je bilo zabranjeno piti vodu iz akvedukta.
Naša distribucija vode u galonima funkcionira besprijekorno. Dovoljno je samo naručiti galone vode s čašama ili bez i naši dostavljači uskoro stižu na vašu adresu.