Blog

Što je dehidracija i kako prepoznati simptome

dehidracija – zašto nastaje, koji su simptomi i kako se liječi – blog o vodi

Dehidracija je manjak tjelesne vode i elektrolita u organizmu.

Normalna je pojava da tijelo gubi tekućinu tijekom dana: znojenjem, disanjem, slinjenjem, mokrenjem, plakanjem, pražnjenjem crijeva… Svu tu izgubljenu tekućinu potrebno je nadoknaditi kako bi organizam  dobro funkcionirao. Mokrenjem dnevno izgubimo oko litru tekućine, no zanimljivo je da disanjem izgubimo još i više – oko 1,5 l. Gubitak tekućine nadoknađuje se unosom pića i hrane. Ljudi često ne osjećaju žeđ ili jako zaposleni zaborave piti. U tom slučaju, zbog nedovoljnog stvaranja sline, dolazi do prekomjernog razmnožavanja bakterija koje izazivaju neugodan zadah. Ponekad ni ne primjećujemo da smo dehidrirali, pogotovo u početnom stadiju.

 

Znate li da se prosječno od 60 do 70 % našeg tijela sastoji od vode? Ovisno o građi, tjelesnoj masi, godinama i spolu postotak može varirati od 45 do 75 %. Žensko tijelo sadrži manje vode od muškog jer ima veći postotak masti. Bebe imaju puno više vode. Kako rastemo, udio vode se smanjuje. Starije osobe imaju oko 50%. Ljudi s većim postotkom tjelesne masti imaju manje vode u svom organizmu.

 

Obična voda najbolje i najbrže nadoknađuje gubitak tekućine iz tijela.

 

Što uzrokuje dehidraciju?

  • povećani gubitak tekućine
  • smanjeni unos tekućine
  • gubitak i smanjeni unos tekućine istovremeno

 

Što se događa s organizmom u slučaju dehidracije? 

Onoga trenutka kada količina izgubljene tekućine iz tijela premašuje količinu tekućine koju unosimo vodom, hranom ili drugim napitcima u organizam, započinje dehidracija. Dolazi do disbalansa minerala u tjelesnim tekućinama pa organizam ne može učinkovito funkcionirati. Zato je jako važno osigurati dovoljne količine vode.

 

Hidracija tijela neophodna je za:

  • dobru probavu
  • zdravu kožu
  • izbacivanje toksina
  • funkcioniranje mozga…

 

Tko su ugrožene skupine?

Najugroženiji su:

  • stariji ljudi - imaju manje tekućine u tijelu, često ne primjećuju da su žedni, zaboravljaju piti, uzimaju lijekove - diuretike
  • mala djeca - ne znaju kada su žedna, ne traže sama piti ili ne prepoznaju koliko je potrebno piti
  • novorođenčad i bebe – zbog visoke temperature, proljeva i povraćanja
  • osobe koje boluju od dijabetesa tipa 2
  • osobe koje uzimaju lijekove – diuretike
  • trudnice

 

Svatko tko gubi mnogo tekućine, a nedovoljno nadoknađuje, može dehidrirati. Kalendarski gledano, ljeto predstavlja najveći rizik za sve dobne skupine zbog visokih temperatura.

 

3 stupnja dehidracije 

  • blaga – gubitak 1–2 % od ukupne tjelesne tekućine
  • umjerena – gubitak oko 5% od ukupne tjelesne tekućine
  • teška – gubitak od 10 % od ukupne tjelesne tekućine

 

Kako prepoznati simptome dehidracije?

Budući da razlikujemo više stupnjeva dehidracije, koji ovise o količini izgubljene tekućine, manifestiraju se različiti simptomi.

 

Početni stadij dehidracije često ni ne prepoznajemo ili mu ne dajemo važnost.

 

Znate li da možete napraviti vrlo brzo jednostavan test na svojoj koži i provjeriti jeste li dehidrirali? Uštipnite se i pratite kojom se brzinom koža vraća u početni položaj. Hidrirana koža ima normalnu elastičnost i vrlo brzo će se vratiti u svoj položaj. Već blaga dehidracija uzrokovat će usporeno vraćanje kože.

Simptomi blage dehidracije

  • povećana žeđ
  • zadah
  • suha usta
  • suha koža
  • razdražljivost
  • dekoncentriranost
  • umor
  • pospanost
  • smanjeno znojenje
  • smanjeno mokrenje
  • urin intenzivno žute boje
  • glavobolja
  • blaga vrtoglavica.

Simptomi teške dehidracije

  • halitoza (zadah)
  • drastično smanjenje izlučivanja urina
  • prestanak izlučivanja urina
  • tamnožuti ili narančasti urin
  • jaka vrtoglavica
  • utonule oči
  • sniženi krvni tlak kada osoba pokuša stajati
  • grčevi u rukama i nogama
  • slaba cirkulacija krvi
  • letargija
  • mučnina
  • povraćanje
  • brzi otkucaji srca
  • povišena tjelesna temperatura
  • šok.

Iznenadna i jaka dehidracija može ugroziti život. Posljedice mogu biti: ozbiljni mokraćni problemi i problemi s bubrezima, napadaji te naglo smanjenje volumena krvi u cirkulaciji.

 

Gubitak tjelesne tekućine iz tijela veći od 15 % može uzrokovati smrtni ishod. Čovjek ne može preživjeti bez vode duže od 3 dana. Indikativno je da može duže izdržati bez hrane nego bez vode.

 

Kako se liječi dehidracija?

Rehidracijom - nadoknadom izgubljene vode i elektrolita tako da unosimo veće količine tekućine u organizam.

  • oralna rehidracija – ispijanje vode i drugih vrsta pića
  • intravenska infuzija – nadoknađuju se tekućina i elektroliti

 

Ako lagano dehidrirane osobe zbog obilnog znojenja, proljeva, povišene tjelesne temperature ili povraćanja, piju vodu ili neku drugu tekućinu u malim količinama, mogu se brzo oporaviti.

 

Kako bi se tijelo što bolje hidriralo, važnu ulogu igra količina unesene tekućine. Što se više vode popije, brže se apsorbira u krvotok u kojemu razrjeđuje tjelesne tekućine.

 

Voda vrlo brzo utaži žeđ i rehidrira organizam. Elektroliti - natrij i kalij - pridonose boljoj rehidraciji.

Sokovi i gazirani napitci slabije rehidriraju. Alkohol u slučaju dehidracije treba izbjegavati jer djeluje kao diuretik. Zato izbor između vode, alkohola, sokova i gaziranih pića, treba uvijek biti - VODA.  

 

Prevencija dehidracije

Konzumacija dovoljne količine vode i hrane - prije svega voća i povrća - najbolja je prevencija.

 

U slučaju povraćanja i proljeva, napornog treninga, fizičkog rada, ekstremno visokih ili niskih temperatura, povišene tjelesne temperature i bolesti, uzimajte veće količine vode kako biste izbjegli dehidraciju. Tehnološki kvalitetna voda svojim organoleptičkim svojstvima regenerira organizam.

 

Pijte Aquavivu, pročišćenu vodu bez kamenca, optimalno izbalansiranu mineralima, solju, kalcijem, magnezijem i oligoelementima.

 

Povratak na vrh